"NE! NE ŽELIM TO!"
"NIJE PRAVEDNO!"
"MRZIM TE!"

Ako vas ispadi bijesa kod mališana ostavljaju bespomoćnima i poraženima, niste sami. Istraživanja sugeriraju da mala djeca mogu imati više ispada tjedno, koji ponekad traju od 5 minuta do gotovo sat vremena [1].

Ali što kad bi te velike emocije mogli preusmjeriti u nešto konstruktivno—poput priče?

Tu dolazi interaktivno pripovijedanje.


Zašto dolazi do ispada bijesa 😭

Ispadi bijesa su normalan dio razvoja. Često se događaju jer mališani:

  • Nemaju dovoljno razvijen jezik za izražavanje složenih emocija
  • Osjećaju se preplavljeno kad se rutina promijeni
  • Teško kontroliraju impulse (prefrontalni korteks se još razvija)
  • Žele neovisnost, ali još ne znaju kako je upravljati

Ovi ispadi nisu znakovi "lošeg ponašanja"—to su prilike za vježbanje vještina emocionalne regulacije kod djece.


Pripovijedanje kao alat za emocije 🌟

Istraživanja iz dječje psihologije pokazuju da pripovijedanje pomaže djeci:

  • Prepoznati i imenovati emocije
  • Učiti zdrave strategije suočavanja kroz likove
  • Razvijati empatiju istražujući različite perspektive
  • Osjećati veću kontrolu kada mogu utjecati na tijek priče

Kad se dječje velike emocije pretvore u "avanturu s pričom", ispad bijesa postaje prilika za vježbanje regulacije umjesto da se pretvori u borbu za moć.


Zašto interaktivne slikovnice djeluju 🧠

Interaktivne slikovnice—posebno personalizirane—imaju jedinstvene prednosti:

✅ Prepoznaju osjećaje odražavajući djetetovo emocionalno stanje u priči
✅ Daju kontrolu omogućujući djetetu da bira što će se dogoditi
✅ Uče vještinama suočavanja putem rješavanja problema od strane likova
✅ Grade pozitivne asocijacije na smirivanje
✅ Jačaju vezu roditelj–dijete kroz zajedničko pripovijedanje


Znanost iza emocionalne regulacije 🧬

Studije pokazuju zašto pripovijedanje može biti učinkovito za upravljanje ispadima bijesa:

  • Pripovijedanje kroz igru podržava sposobnost djece da reguliraju emocije eksternalizirajući osjećaje u priču [2]
  • Imenovanje emocija pomaže smanjiti stresne reakcije i aktivira centre za regulaciju u mozgu [3]
  • Interaktivno i dijaloško čitanje poboljšava samoregulaciju, jezične vještine i socio-emocionalno učenje [4]

Drugim riječima, kad djeca vide likove kako se nose s frustracijom ili ljutnjom, uče alate za upravljanje vlastitim emocijama.


Kako koristiti StoryBookly kao "ukrotitelja" tantruma 🚀

Korak 1: Priznajte osjećaje

  • “Vidim da si uznemiren/a”
  • “U redu je osjećati frustraciju”

Korak 2: Izgradite priču oko emocije

  • Stavite dijete u ulogu junaka
  • Oslikajte sličnu situaciju (npr. odlazak iz parka, želja za igračkom)
  • Prikažite lika koji nalazi pozitivan način za suočavanje

Korak 3: Napravite priču interaktivnom

  • Neka dijete odluči kako će lik reagirati
  • Postavljajte pitanja: “Što bi junak mogao napraviti umjesto da viče?”

Korak 4: Ojačajte rast

  • Slavite kad dijete sudjeluje
  • Pohvalite rješavanje problema i hrabrost

Zaključak 🌟

Ispadi bijesa su neizbježni—ali ne moraju biti destruktivni. Pretvaranjem u priliku za pripovijedanje i razmišljanje, roditelji mogu pomoći mališanima da izgrade vještine emocionalne regulacije za cijeli život.

👉 Pokušajte napraviti slikovnicu s umjetnom inteligencijom na StoryBookly već danas

Jer najbolji način za suočavanje s ispadima nije boriti se protiv njih—već pomoći djeci učiti kroz njih.


Reference

[1] Belden, A. C., Thomson, N. R., & Luby, J. L. (2008). Temper Tantrums in Healthy Versus Depressed and Disruptive Preschoolers: Defining Tantrum Behaviors Associated With Clinical Problems. Journal of Pediatrics. Pročitaj studiju

[2] Nicolopoulou, A., Cortina, K. S., Ilgaz, H., Cates, C. B., & de Sá, A. B. (2015). Using a narrative- and play-based activity to promote low-income preschoolers’ oral language, emergent literacy, and social competence. Early Childhood Research Quarterly. Pročitaj studiju

[3] Lieberman, M. D. et al. (2007). Putting Feelings Into Words: Affect Labeling Disrupts Amygdala Activity in Response to Affective Stimuli. Psychological Science. Pročitaj studiju

[4] Mol, S. E., & Bus, A. G. (2011). To Read or Not to Read: A Meta-Analysis of Print Exposure From Infancy to Early Adulthood. Psychological Bulletin. Pročitaj studiju